1. Postoji više od 300 znakovnih jezika u svijetu
Svaka zemlja (ili regija) ima svoj znakovni jezik, a oni se mogu značajno razlikovati.
2. Postoji internacionalni znakovni jezik
Iako nema univerzalnog znakovnog jezika, postoji internacionalni znakovni jezik koji se koristi na međunarodnim konferencijama i okupljanjima gluhih osoba.
3. U znakovnom jeziku postoje dijalekti
Kao i u govornim jezicima, postoje regionalne varijacije u znakovnim jezicima. Na primjer, u različitim dijelovima jedne zemlje ista riječ može imati drugačiji znak.
4. Gluhe osobe svojim poznanicima daju “znakovno ime”
Gluhe osobe često dodjeljuju osobi jedinstven znak za njeno ime, pa onda kada pričaju o toj osobi umjesto da svaki put speluju ime oni ustvari samo pokažu znak za tu osobu. Znakovno ime obično odražava neku fizičku osobinu, osobnost ili hobi.
5. Djeca mogu naučiti znakovni jezik kao svoj prvi jezik
Ako su roditelji gluhi i koriste znakovni jezik, njihova djeca će ga naučiti na isti način kao što djeca koja čuju uče govorni jezik – spontano i prirodno, čak i prije nego što progovore.
6. Znakovni jezik je praktičan i za čujuće osobe
Brojne su situacije kada je upotreba znakovnog jezika praktična i za komunikaciju između dvije osobe koje čuju. Npr. pod vodom dok rone, na koncertu ili nekom drugom preglasnom mjestu gdje se teško mogu čuti, ili suprotno tome na mjestima gdje trebaju biti tihi recimo na predavanju, na sastanku, dok uspavljuju bebu, kada su dosta udaljeni pa se ne mogu čuti, ali se vide kao što je igralište, ili ako je jedna osoba u autobusu, a druga vani pored autobusa…..
7. Znakovni jezik se ne prevodi nego tumači
Znakovni jezik nije doslovni prijevodi govornog jezika. On ima svoja gramatička pravila, način izražavanja vremena i sintaksu koja se razlikuje od govornog jezika. Zbog toga se govorni jezik ne prevodi na znakovni nego se tumači, a osobe koje to rade nisu prevodioci nego tumači znakovnog jezika.
8. Znakovni jezici su priznati kao službeni jezici
Mnoge zemlje su pravno priznale svoj znakovni jezik, omogućavajući njegovu upotrebu u obrazovanju, medijima i zakonodavstvu. Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o upotrebi znakovnog jezika 15. septembra 2009. godine, čime je gluhim osobama omogućeno pravo na korištenje znakovnog jezika u komunikaciji i pristup informacijama. Sličan zakon donijela je i Skupština Kantona Sarajevo u aprilu 2011. godine. Međutim, uprkos zakonskom priznanju, implementacija ovih zakona suočava se s izazovima pa tako u Federaciji BiH tumači za znakovni jezik nisu uvijek dostupni u svim institucijama, što otežava gluhim osobama pristup uslugama i informacijama.
_______________________________
Podjsećamo
Nova Florina kolekcija “Ruke u cvatu” inspirirana je ljepotom i snagom znakovnog jezika – jezika koji spaja, osjeća i priča kroz jedinstvene pokrete ruku.
Kolekcija je izrađena sa kombinacijom cvijeća: pelargonija, tratinčica, rudbekija, hadžibeg, majčin vratić i ukrasni listići.
Cvijeće koje simbolizira upornost, strpljenje, prilagodljivost, podršku, unutarnju snagu, razumijevanje, toleranciju, zahvalnost i samopouzdanje.
Više o kolekciji pročitajte na “Čije su to ruke u cvatu?”
Za simboliku kolekcije na znakovnom jeziku skeniraj kod
Za svaki kupljeni komad nakita iz ove kolekcije donirate 5 KM za rad Udruženja “Znak za riječ”. Hvala vam na podršci!
